U prvoj polovici 2025. ukupni obujam uvoza oblovine u EU porastao je za samo 1,3% na godišnjoj-{3}}godišnjoj razini. Međutim, potaknut rastom prosječnih cijena od 15%, vrijednost uvoza porasla je za 16%, dosegnuvši 384 milijuna dolara.
I obujam i vrijednost uvoza oblovine četinara pokazuju uzlazni trend. Konkretno, ukupni obujam uvoza dosegao je 2,58 milijuna kubičnih metara, -na-godinu povećanje od 5,2%, dok je vrijednost uvoza dosegla 292,3 milijuna dolara, što je povećanje od 33% na godišnjoj--godini. Oblovina četinara činila je 83 % ukupnog uvoza oblovine u EU, a ukupni obujam uvoza svih vrsta oblovine dosegnuo je 3,11 milijuna kubičnih metara.
Proučavajući uvoz četinara, obujam uvoza borove oblovine povećan je za 12,2% na 1,2316 milijuna kubnih metara, uz rast prosječne cijene od 20%. Opseg uvoza oblovine smreke i jele ostao je uglavnom nepromijenjen na 1,3031 milijuna kubičnih metara, što je pad od 0,5% u odnosu na-godinu, ali povećanje cijene od 33% povećalo je vrijednost uvoza za 32% na 167,4 milijuna USD.
Što se tiče izvora opskrbe, Norveška i Brazil bili su primarni izvori oblovine za EU. Kao najveći dobavljač, izvoz Norveške u EU dosegao je 2,5 milijuna kubičnih metara u prvoj polovici godine, što čini 80,3% ukupnog uvoza EU. Ovaj se izvoz povećao za 9,6% godišnje--godine, s prosječnim cijenama koje su porasle za 27%. Brazil, kao drugi-najveći dobavljač, zabilježio je pad izvoza za 25% godišnje--na 305.000 kubičnih metara. Situacija za druge zemlje koje opskrbljuju EU je sljedeća:
- Švicarska je zauzela treće mjesto sa 191 400 kubičnih metara, --godišnje smanjenje od 12%;
- Sjedinjene Države isporučivale su relativno malo drva u EU, sa samo 25 500 kubičnih metara, što je godišnje povećanje od 4%-na-godinu, ali cijene su pale za 5%;
- Volumen izvoza Irske bio je samo 6.420 kubičnih metara, ali je zabilježio značajan porast od 112%;
- Bosna i Hercegovina je porasla za 54 posto na 5.540 kubnih metara.
Vrijedno je napomenuti kako je Malezija ulaskom na tržište EU-a njezin obujam izvoza porastao s gotovo nule na 4.940 kubičnih metara u prvoj polovici godine.
Što se tiče vrsta drva, obujam uvoza oblovine tvrdog drva smanjio se za 22% u odnosu na-godinu na 465 200 kubičnih metara, dok je vrijednost uvoza pala za 18% na 81,6 milijuna USD. Među njima, eukaliptus je bio najviše uvezena vrsta tvrdog drva, s udjelom od 57% (otprilike 264 000 kubičnih metara), iako se njegov obujam uvoza smanjio za 38% iz godine-na-godinu. Ostale vrste uključuju:
- Opseg uvoza breze porastao je za 74% na 69.400 kubičnih metara, s uvoznom vrijednošću od 89% na 5,9 milijuna dolara;
- Obujam uvoza bukve porastao je za 12% na 27.100 kubnih metara;
- Obujam uvoza bijelog hrasta pao je za 11% na 5480 kubičnih metara, ali je ostao najviša-cjenovna oblovina tvrdog drva od 1166 USD po kubnom metru.
Opseg uvoza tropske oblovine porastao je za 597% u odnosu na-godinu na 53 400 kubičnih metara, prvenstveno zbog porasta uvoza tikovine s gotovo nule na 41 700 kubičnih metara. Uvoz Sapele također je porastao za 34% na 6.840 kubnih metara, uz rast prosječnih cijena od 6%. Nasuprot tome, okoume oblovina pala je za 33% na 2.690 kubičnih metara, s jediničnim cijenama padom od 7%.
Prethodno je Rusija bila najveći dobavljač drva u EU, držeći oko 50% tržišnog udjela. Međutim, nakon sankcija EU-a na rusko drvo i proizvode od drva 2022., obujam uvoza oblovine u EU pao je s 5,07 milijuna kubičnih metara u prvoj polovici 2021. na 3,11 milijuna kubičnih metara u prvoj polovici 2025., što je smanjenje od približno 38,6%.
Tijekom istog razdoblja, obujam norveškog izvoza porastao je za 33%, s 1,89 milijuna kubičnih metara na 2,5 milijuna kubičnih metara, pri čemu je njezin tržišni udio porastao sa 37,2% na 80,3%. Izvoz UK-a porastao je sa 7.500 kubičnih metara na 50.600 kubičnih metara, dok su novi dobavljači poput Irske, Malezije i Bosne i Hercegovine također ušli na tržište EU s malim izvoznim količinama.
